Planinarski savez Srbije

Jastrebac (Veliki Jastrebac)

Nalazi se južno od Kruševca i zapadno od Niša. Jastrebac je gromadna planina Srpsko-makedonske mase istočno od Kopaonika. Jastrebački horst je uporednički izdužen 45 km i čine ga Veliki i Mali Jastrebac izgrađeni od škriljaca. Mali Jastrebac ipak možemo smatrati za posebnu planinu. Veliki Jastrebac je planina srednje veličine, kako po visini (najviši vrh Velika Đulica visok je 1491 m), tako i po prostoru koji zauzima. Prostorno je uokviren u trouglu koji čine reke: Rasina, Zapadna Morava, Južna Morava i Toplica. Njegov glavni greben ima pravac istok-zapad, ali zbog položaja koji zauzima u odnosu na obe Morave i njihove pritoke može se uočiti i poprečni greben koji, u stvari, predstavlja vododelnicu slivova ovih velikih reka. Ova deoba je sasvim jasna istočno od Stracimira (1394 m). Glavni greben od Stracimira se proteže na istok preko Svetle stene, Velike Đulice, Pogleda i Kupinjaka i spušta se u dolinu Južne Morave. Poprečni od Stracimira se proteže na sever preko Krsta, Zmajevca i Mojsinjske planine i spušta se u sastav Južne i Zapadne Morave kod Stalaća.

Jastrebac je vrlo stara planina. Izdizao se iz tercijarnog mora kao veliko ostrvo. U vreme nastajanja Alpa, Karpata i Dinarida dogodile su se velike promene na njemu: izdigao se središni deo, a severni i južni su se spustili. Geološki sastav je raznovrstan, preovlađuju nisko metamorfisani škriljci, magmatski grandioriti i klastične sedimentne stene. Obrastao je uglavnom bukovom šumom, smatraju ga jednom od najšumovitijih planina Srbije.

Do Đulice (1491 m) od planinarskog doma ima oko 10 km i oko 950 metara visinske razlike. Najviši vrh planinari retko pohode, na njemu je antensko postrojenje i nije dostupan za posetioce. Kada se ka najvišem vrhu pođe usput se nalaze Mečje stene, granitni vidikovac do kojega planinari rado dolaze. Dalje je Stracimir (1394 m) vrh koji je sakrvien u šumi, ali je se nedaleko nalazi Svetla stena, stenoviti vidikovac sa kojega se pruža lep pogled na visove Jastrepca, a pre svega na obližnju Đulicu. Zatim od Svetle stene do Đulice ostaje oko 2,5 km. Ta deonica je retko posećena, staza je veoma zarasla i teško prohodna.

Češće odredište planinara je vrh i vidikovac Bela stena (1256 m) do kojeg od planinarskog doma (“Žarko Žarić“ 530 m) vodi odlično markirana staza. Sokolov kamen (1025 m) je atraktivni stenoviti vidikovac koji se nalazi na oko 2/3 puta do vrha. Staza duga oko 5 km sve vreme od doma do Bele stene prolazi kroz šumu koja pravi lep hlad što je leti važno jer je visinska razlika znatna.

Vrh Planina/Predeo NV SGŠ IGD Sekcija Regija
1 Velika Đulica Jastrebac 1491 43⁰23.487‘ 21°26.613′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
2 Pogled Jastrebac 1481 43⁰22.962‘ 21°27.942′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
3 Mala Đulica Jastrebac 1429 43⁰23.152‘ 21°27.171′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
4 Stracimir Jastrebac 1394 43⁰24.085‘ 21°24.828′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
5 Zmajevac Jastrebac 1381 43⁰25.060‘ 21°26.12′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
6 Bela stena Jastrebac 1256 43⁰26.321‘ 21°24.625′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
7 Garvanuša (iznad Stovarišta) Jastrebac 1221 43⁰22.718‘ 21°23.887′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
8 Garvanuša Jastrebac 1130 43⁰23.952‘ 21°22.017′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
9 Anatema Jastrebac 1058 43⁰23.451‘ 21°30.468′ 582 1 Niš Južna S.
10 Karaula Jastrebac 849 43⁰22.987‘ 21°16.785′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
11 Rasečeni kamen Jastrebac 814 43⁰21.450‘ 21°17.183′ 581 2 Kuršumlija Južna S.
12 Suvo brdo Jastrebac 729 43⁰22.676‘ 21°13.022′ 581 1 Kuršumlija Južna S.

Fotografija 1. – Veliki i Mali Jastrebac  mapa

Fotografija 2. – Pogled 1481 m Veliki Jastrebac

Fotografija 3. – Sokolov kamen 1025 m Jastrebac

Fotografija 4. – Stracimir 1394 m Jastrebac

Fotografija 5. – Svetla stena Jastrebac

Fotografija 6. – Velika Đulica 1491 m Jastrebac

Fotografija 7. – Bela stena Jastrebac 1256 m