Oznaka | E4-7 |
---|
Dužina (km) | 149,6 |
---|
Težina | zahtevan |
---|
Visinska razlika: uspon/spust (m) | 6565/6545 |
---|
Društva/klubovi | Prvomajska bb, 12300 Petrovac na Mlavi +38164 2345 518 ; +38163 696 682 http://www.gornjak.org.rs Voje Dulića 41 12000 Požerevac +38164 280 6730; +38163 8826271 http://www.pkvukan.rs |
---|
Vrsta markacije | evropska crveno-žuta |
---|
Deonice |
- E4-7-1 Veliko Gradište – Golubac 18,0 km
- E4-7-2 Golubac – Tumane 16,2 km
- E4-7-3 Tumane – Duboka 17,1 km
- E4-7-4 Duboka – Kučevo 14,0 km
- E4-7-5 Kučevo – Štubej vrh 20,8 km
- E4-7-6 Štubej vrh – Manastir Gornjak 28,9 km
- E4-7-7 Manastir Gornjak – Milanovac 18,1 km
- E4-7-8 Milanovac – Beljanica vrh 16,5 km
|
---|
Moguće prenoćište | V. Gradište, Golubac, Kučevo, Krupaja, Žagubica, Majdanpek |
---|
Značajni lokaliteti | Golubac, Zlatni Pek, manastiri Tumane i Gornjak, pećine: Ceremošnja, Duboka, Ravništarka, Majdanpek, Rudna glava, Rajkova pećina, Lepenski vir |
---|
GPX | Preuzmi | Pogledaj u novom prozoru |
---|
Fotografije | |
---|
Skraćenice | --- |
---|
Opis |
- Desnom obalom Dunava, koji je u ovom delu veliko jezero, put E4 ide
prema gradu Golupcu sa tvrđavom iz XIV veka. Tvrđava je štitila
ulaz u veliku klisuru Dunava-Đerdap, koja se u Rumuniji zove Port
Fere (Gvozdena vrata). Odavde počinje teritorija Nacionalnog parka
Đerdap. Od Golupca pešački put napušta uzanu obalu reke i ulazi u
planinski masiv Severnog Kučaja, prema gradu Kučevo i zlatonosnoj
reci Pek. Iz reke je tradicionalnim načinom ispirano zlato iz rečnog
nanosa. Rimski car Hadrijan ovde je imao rudnike zlata i srebra od
čega je kovao zlatni novac sa svojim likom. Na mestu današnjeg Kučeva
bio je utvrđen grad Guduskum. U ovom kraju pored izvanredne lepote
u čistoće prirode, vrela, reka i šuma, prisustvovaćete sačuvanim
čudesnim običajima etno nasleđa. Ovim krajevima u HІH veku putovao
je putopisac Žigmund Avgust Heder i opisao tradiciju ispiranja
zlata iz rečnog nanosa.
- Na daljem pravcu puta prema klisuri reke Mlave i Gornjaku preko
Homoljskih planina nalaze se raznovrsni prirodni geomorfološki
fenomeni karstne oblasti Homolja, izvori. vrela, ponornice, kanjoni
i pećine. Poznate su pećine Ceremošnja, Duboka i Ravništarka kod
Kučeva.
- Kod Žagubice se nalazi izvor reke Mlave koji ističe iz velikog vrela
uzlaznog tipa. U lepoj i očuvanoj prirodi smešteni su srednjevekovni
manastiri Tumane kod Golupca i manastir Gornjak u klisuri reke
Mlave. Homoljske planine su izvanredan prostor za sve vrste aktivnog
istraživačkog turizma u otvorenoj prirodi.
|
---|
Mapa | --- |